Sažetak
Uvod. Hranjenje je temeljna aktivnost unutar aktivnosti svakodnevnog života (ADL) u smislu individualne neovisnosti, sigurnosti i socijalnog sudjelovanja. Neurološki, neurorazvojni i dobno uvjetovani funkcionalni poremećaji mogu negativno utjecati na izvedbu hranjenja, čime se smanjuje kvaliteta života. Stoga procjena aktivnosti hranjenja, intervencijski pristupi i adaptivna oprema iz holističke perspektive imaju važno mjesto u radnoj terapiji i fizioterapijskoj rehabilitacijskoj praksi. Ovaj rad predstavlja narativni pregled literature usmjeren na alate procjene, intervencijske pristupe i adaptivnu opremu povezanu s aktivnošću hranjenja.
Cilj istraživanja. Cilj ovog pregleda je analizirati alate za procjenu aktivnosti hranjenja, intervencijske pristupe specifične za radnu terapiju te adaptivnu/kompenzacijsku opremu u skladu s literaturom i pružiti konceptualni okvir za kliničku praksu.
Materijal i metode. Ovaj rad predstavlja pregled istraživanja usmjerenih na skale procjene, intervencijske pristupe i adaptivnu opremu koja se odnosi na aktivnost hranjenja u kontekstu aktivnosti svakodnevnog života. Analiza literature uključivala je opće ADL skale, specifične pristupe procjeni aktivnosti, rehabilitacijske i kompenzacijske intervencije te adaptivnu opremu za hranjenje.
Rezultati. Pregledana istraživanja ukazuju da alati za procjenu aktivnosti hranjenja otkrivaju različite razine neovisnosti i izvedbe, dok su intervencijski pristupi oblikovani rehabilitacijskim i kompenzacijskim strategijama u skladu s funkcionalnim kapacitetom pojedinca. Također je utvrđeno da adaptivna oprema za hranjenje i prilagodbe okoline mogu imati pozitivan učinak na izvedbu hranjenja i razinu neovisnosti.
Zaključak. U radnoj terapiji i fizioterapijskoj rehabilitaciji integrirano planiranje procjene, intervencija i adaptivne opreme za aktivnost hranjenja doprinosi razvoju sigurnih, učinkovitih i individualiziranih kliničkih pristupa.

Ključne riječi
funkcionalna neovisnost, adaptivna oprema, samostalno hranjenje