Tag: rehabilitation

Procjena učinka terapije udarnim valovima na funkciju pacijenta s donjom petnom ostrugom

Agata Pętek-Podymniak

 

Agata Pętek-Podymniak – Evaluation of the impact of shockwave therapy on the functioning of a patient with a lower calcaneal spur –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(4); 6-12

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG01A8M5X1

Sažetak

Uvod
Čest uzrok boli u peti je prisutnost petne ostruge. Ovo stanje može poremetiti stražnji površinski lanac fascije i uzrokovati probleme u udaljenim dijelovima tijela. Među fizičkim metodama često se primjenjuje terapija udarnim valovima. Cilj istraživanja bio je procijeniti učinkovitost terapije udarnim valovima i njezin utjecaj na napetost mišića gastroknemija, koji je dio stražnjeg fascijalnog lanca.

Materijali i metode
52-godišnja pacijentica s dijagnozom donje lijeve petne ostruge prošla je seriju od šest terapijskih sesija udarnim valovima, dvaput tjedno. Metoda za procjenu učinkovitosti terapije uključivala je mjerenje boli na Vizualnoj analognoj skali (VAS) i promjene temperature tkiva prije, odmah nakon i pet minuta nakon terapije. Elektromiografski (EMG) pregled korišten je za procjenu napetosti gastroknemija mišića.

Rezultati
Odmah nakon tretmana zabilježeno je prosječno smanjenje temperature (s 25,3°C na 24,45°C). Nakon pet minuta temperatura se povećala na 27,05°C u usporedbi s početnim mjerenjem. Mirovna napetost mišića gastroknemija, mjerena EMG-om, smanjila se kako slijedi: kanal 1: od 0,6 µV do 0,4 µV, kanal 2: od 4,3 µV do 3,2 µV. Bol je smanjena s razine 7 na 2 na VAS skali.

Zaključci
Terapija udarnim valovima je učinkovito rješenje za ublažavanje boli u slučaju petne ostruge. Smanjenje mirovne napetosti gastroknemija mišića dovodi do smanjenja povećane napetosti unutar stražnjeg miofascijalnog lanca, što može pomoći u smanjenju rizika od sekundarnih patologija u udaljenim dijelovima lanca.

Ključne riječi
petna ostruge, terapija udarnim valovima, rehabilitacija

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Postoperativna rehabilitacija i kriteriji povratka sportu nakon rekonstrukcije prednjeg križnog ligamenta – anketa među fizioterapeutima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Sara Atef Ali, Cecilia Ferreira Aquino, Achraf Ammar, Ashokan Arumugam

Sara Atef Ali, Cecilia Ferreira Aquino, Achraf Ammar, Ashokan Arumugam – Post-operative rehabilitation and return to sport criteria following anterior cruciate ligament reconstruction – a survey of physiotherapists in the United Arab Emirates – Fizjoterapia Polska 2024; 24(2); 344-355

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG5608IV0

Sažetak

Pozadina. Kriteriji rehabilitacije i povratka sportu (RTS) nakon rekonstrukcije prednjeg križnog ligamenta (ACL) čine se različiti među fizioterapeutima u različitim zemljama. Međutim, nijedna studija nije provedena kako bi se istražili postoperativni rehabilitacijski i RTS kriteriji nakon rekonstrukcije ACL-a koje koriste fizioterapeuti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Cilj. Svrha ove studije je sažeti kliničku praksu i RTS kriterije koje koriste fizioterapeuti u liječenju pacijenata nakon rekonstrukcije ACL-a u UAE, te istražiti čimbenike povezane s najčešće korištenim RTS kriterijima. Materijal i metode. Elektronički upitnik distribuiran je fizioterapeutima u UAE. Upitnik je uključivao pitanja vezana uz demografske podatke, kliničku praksu i RTS kriterije koje koriste fizioterapeuti u UAE. Rezultati. Ukupno 108 fizioterapeuta dobrovoljno je sudjelovalo u istraživanju. Otprilike samo 25% pridržavalo se utvrđenih RTS kriterija prije povratka sportu. Oko 88% fizioterapeuta temelji svoje odluke o dopuštanju povratka sportu na funkcionalnim procjenama poput testova ravnoteže, skokova te biomehanike trčanja i sprinta. Odluku o povratku sportu donijela je multidisciplinarna ekipa prema 47% fizioterapeuta. Studija je pokazala da najčešće korišteni RTS kriteriji nisu imali značajnu korelaciju s parametrima kao što su akademska pozicija, godine iskustva, nacionalnost, specijalistički certifikat ili vrsta licence koju drže fizioterapeuti u UAE. Zaključak. Većina fizioterapeuta u UAE nije se pridržavala najpreporučenijih RTS kriterija nakon rekonstrukcije ACL-a u svojoj kliničkoj praksi, te niti jedan od procijenjenih čimbenika vezanih uz fizioterapeute nije pokazao značajnu povezanost s RTS kriterijima nakon rekonstrukcije ACL-a.

Ključne riječi

rekonstrukcija prednjeg križnog ligamenta, rehabilitacija, kliničko donošenje odluka, fizioterapija, kriteriji povratka sportu

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Utjecaj rehabilitacije na radnu sposobnost i funkcionalni status hospitaliziranih preživjelih od COVID-19

Michal Macej, Gabriela Škrečková, Lucia Demjanovič Kendrová, Pavol Nechvátal, Jakub Čuj

Michal Macej, Gabriela Škrečková, Lucia Demjanovič Kendrová, Pavol Nechvátal, Jakub Čuj – Rehabilitation impact on the work ability and functional status of hospitalized COVID-19 survivors – Fizjoterapia Polska 2024; 24(2); 298-302

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG56088XJ

Sažetak
Cilj. Cilj rada je utvrditi utjecaj rehabilitacije na radnu sposobnost i funkcionalni status hospitaliziranih preživjelih od COVID-19. Materijali i metode. Studija je obuhvatila 163 ispitanika (101 žena; 62 muškarca) iz regije Prešov (Slovačka) koji su bili hospitalizirani zbog COVID-19 bolesti. Dob ispitanika se kretala od 32 do 62 godine. Eksperimentalna grupa je sadržavala 87 pacijenata (55 žena; 32 muškarca) i podvrgnuta je stacionarnoj rehabilitacijskoj terapiji tijekom boravka u bolnici. Kontrolnu grupu činilo je 76 pacijenata (46 žena; 30 muškaraca), koji nisu dobili rehabilitacijsku terapiju. U svih ispitanika smo procijenili indeks radne sposobnosti (WAI) i metode samoprocjene pacijenata za post-COVID-19 skalu funkcionalnog statusa (PCFS). Rezultati. Eksperimentalna grupa pacijenata nakon povratka na posao pokazala je značajno veću radnu sposobnost (p = 0.005) i funkcionalni status (p = 0.001) u usporedbi s kontrolnom grupom. Pacijenti s psihološki zahtjevnim tipom posla koji su prošli rehabilitacijsku terapiju također su imali značajno veću radnu sposobnost (p = 0.022) i funkcionalni status (p = 0.042) u usporedbi s drugom grupom. Slični rezultati su zabilježeni među ispitanicima s kombinacijom obje vrste posla – fizički i psihološki zahtjevni (p < 0.001). Kod fizički zahtjevnog tipa posla rezultat nije bio statistički značajan između grupa. Zaključci. Stacionarni oblik rehabilitacije za pacijente hospitalizirane s COVID-19 ima povoljan učinak na radnu sposobnost i funkcionalni status nakon otpusta iz bolnice.

Ključne riječi
COVID-19, funkcionalni status, rehabilitacija, radna sposobnost

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Broj usluga medicinske rehabilitacije prije, tijekom i nakon pandemije COVID-19

Damian Durlak

Damian Durlak – Number of medical rehabilitation services before, during, and after the COVID-19 pandemic – Fizjoterapia Polska 2024; 24(2); 223-230

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG5608I6Q

Sažetak
Uvod. Pandemija COVID-19 utjecala je na sve sektore gospodarstva u većini zemalja. Posebno je zdravstveni sustav osjetio njezin utjecaj. Zbog nametnutih ograničenja i restrikcija postavlja se pitanje je li tijekom pandemije znatno manje pacijenata koristilo nužne zdravstvene usluge. Cilj. Ovaj članak ima za cilj prikazati kako se broj ljudi koji koriste rehabilitacijske i fizioterapeutske usluge mijenjao tijekom proteklih šest godina. Dodatno, prikazane su vrijednosti pruženih usluga u pojedinim godinama. Materijali i metode. Studija je koristila podatke iz izvješća Nacionalnog fonda za zdravstvo za godine 2017–2022. Informacije o rehabilitacijskim uslugama bile su uključene. Rezultati. Prikupljeni podaci ukazuju da je 2020. godine došlo do značajnog smanjenja broja ljudi koji koriste neke rehabilitacijske ili fizioterapeutske usluge. Također se može uočiti značajan porast vrijednosti određenih usluga između 2021. i 2022. Zaključci. Značajan pad broja ljudi koji koriste rehabilitacijske ili fizioterapeutske usluge zabilježen je samo za određene vrste zdravstvenih usluga i isključivo 2020. godine. Nepoznato je koliko je ljudi željelo koristiti ove usluge, ali nisu mogli.

Ključne riječi
rehabilitacija, COVID-19 pandemija, zdravstvene usluge

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Izvodljivost i učinak učestalosti robotom potpomognutog treninga hoda na funkcije hoda kod djece s cerebralnom paralizom – Jednostruko slijepa, randomizirana pilot studija

Moza Obaid Saeed Alyahyaee, Jinwoong Cheong, Meeyoung Kim

Moza Obaid Saeed Alyahyaee, Jinwoong Cheong, Meeyoung Kim – The feasibility and effect of robot-assisted gait training frequency on gait functions in children with cerebral palsy – A single blinded, randomized pilot study –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(1); 297-303

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG2EF8iRS

Sažetak
Uvod. Cilj ove studije je istražiti izvodljivost i učinak učestalosti robotom potpomognutog treninga hoda (RAGT) na funkcije hoda kod djece s diplegičnom cerebralnom paralizom (CP). Pretpostavili smo da će RAGT s povećanom učestalošću (4 puta tjedno) rezultirati većim poboljšanjima nego RAGT s uobičajenom učestalošću (2 puta tjedno).
Materijali i metode. Četrnaest sudionika s diplegičnom CP podijeljeno je u dvije grupe koje su primale samo RAGT na različitim učestalostima. Grupa za tretman (TG) primila je 24 sesije, dok je kontrolna grupa (CG) primila samo 12 sesija tijekom 6 tjedana. Procjenjivane su mjere bruto motoričke funkcije (GMFM) D, GMFM E, hodna udaljenost (test hoda od 6 minuta), brzina (test hoda od 10 metara), ravnoteža (Pedijatrijska skala ravnoteže) i kvaliteta hoda (Edinburška vizualna ocjena hoda). Podaci su prikupljeni dva puta, prije i nakon perioda intervencije RAGT. Također, izvodljivost je procijenjena sigurnošću te stopama regrutacije, usklađenosti i pridržavanja.
Rezultat. Došlo je do značajnog poboljšanja u GMFM D, GMFM E, hodnoj udaljenosti, ravnoteži i kvaliteti hoda u obje grupe (p < 0.05). Brzina hoda značajno se poboljšala samo u TG. Razlika u kvaliteti hoda je veća u TG (p < 0.01) u usporedbi s CG (p < 0.05). Stopa regrutacije bila je 70%. 100% regrutiranih sudionika usklađeno je s intervencijom i pridržavalo se iste. Nisu prijavljeni nikakvi neželjeni događaji.
Zaključak. RAGT s povećanom učestalošću mogao bi inducirati veće poboljšanje funkcija hoda od RAGT-a s uobičajenom učestalošću kod djece s diplegičnom CP.
Ključne riječi
rehabilitacija, robotika, hodanje, cerebralna paraliza
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Senzorna integracija vestibularnog sustava kao komponenta kompleksne rehabilitacije djeteta s gubitkom sluha

Maria Dąbrowska, Maciej Biernacki

 

Maria Dąbrowska, Maciej Biernacki – Sensory integration of the vestibular system as a component of complex rehabilitation of a child with hearing loss. Fizjoterapia Polska 2023; 23(4); 140-143

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG20AA4A

Sažetak
Uvod. Vestibularni sustav jedan je od najvažnijih ljudskih senzornih sustava, morfološki povezan s auditivnim sustavom. Fetus počinje reagirati na zvuk oko 16. tjedna razvoja, a njegov unutarnji uho počinje se razvijati od 4. tjedna. Pravilno primanje i obrada zvuka određuju razvoj i razumijevanje govora. Organ sluha može biti oštećen tijekom fetalnog razvoja, pri rođenju ili u postnatalnom razdoblju. Oštećenje organa sluha utječe na integraciju senzornih sustava. Obuka senzorne integracije može se uspješno uvesti kao dio integrirane rehabilitacije djeteta s gubitkom sluha.
Svrha. Rad opisuje upotrebu Senzorne Integracije u logopatiji i terapiji sluha. Uključeni su primjeri vježbi sluha. Terapija je provedena u razdoblju od 2019. do 2021. godine u Poljskom udruženju gluhih Toruń i Bydgoszcz.
Rehabilitacija organa sluha. Organ sluha može biti oštećen tijekom fetalnog razvoja, pri rođenju ili u postnatalnom razdoblju. Rehabilitacija organa sluha počinje čim se oštećenje prepozna. Dijete, nakon što mu se dostavi slušni aparat ili koklearni implantat, ponekad i prije toga, upućuje se na logopatiju i terapiju sluha. U procesu široko shvaćene rehabilitacije, ako je potrebna složena intervencija, uključuje se fizioterapija i Senzorna Integracija, koja je obavljena u Poljskom udruženju gluhih Toruń i Bydgoszcz.
Senzorna Integracija kod djece s gubitkom sluha. Kod djece s gubitkom sluha, uz terapiju govora, pedagošku i psihološku terapiju provode se i druge terapije poput Senzorne Integracije, fizioterapije ili drugih oblika rehabilitacije koji se individualno biraju ovisno o potrebama djeteta.
Zaključak. Vježbe sluha u skladu s konceptom Senzorne Integracije primjenjivane paralelno s drugim oblicima terapije mogu se koristiti kao dio kompleksne rehabilitacije djeteta s gubitkom sluha.
Ključne riječi:
senzorna integracija, rehabilitacija, fizioterapija kod djece, gubitak sluha
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Post-COVID-19 rehabilitation in the post-hospitalization period – case study

Michał Polawski, Wiktor Obręcki, Magdalena Kościelniak, Rafał Trąbka


Michał Polawski, Wiktor Obręcki, Magdalena Kościelniak, Rafał Trąbka – Post-COVID-19 rehabilitation in the post-hospitalization period – case study. Fizjoterapia Polska 2022; 22(3); 102-115

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG142HN3

Abstract
Aim of the research work. The main goal of the research work was to show an author’s plan of physiotherapeutic intervention for people suffering of COVID-19 in the post-acute stage. The therapeutic procedure highlighted pulmonary rehabilitation, aerobic and resistance training and patient’s education.
Case study. The research work was performed on a 62-year old woman, who was diagnosed with infection by SARS-CoV-2 virus. The patient was admitted to ICU with acute ARDS in a heavily severe condition. The medical history showed obesity, chronic ischemic heart disease, arterial hypertension and cardiac arrest (2011). The patient was admitted to the rehabilitation unit in the post-acute stage of infection, and was using passive oxygen therapy with oxygen flow set to 4 l/min. During the qualification for therapy the patient was tested using a questionnaire which consisted of clinical tests such as 6MWT, MRC, 30CST and FIM scale. Furthermore, the lungs were examined using spirometry. Identical measurements were being used every 2 weeks of the therapy process. After 8 weeks of physiotherapeutic procedure there was a significant increase of score in 6-MWT which upgraded by 750%. Systematic improvement was also visible in dyspnoea and fatigue, which completely surceased after finishing the therapeutic process. Functional state of the patient improved considerably which is shown by 30CST score, improved by 380%. Spirometry score analysis shows FVC, FEV1 and Tiffeneau-Pinelli index improve respectively by 40%, 53% and 9.6%.
Summary. The therapeutic program based on pulmonary rehabilitation, aerobic and resistance training and patient’s education looks very promising. Implemented procedure contributed to the patient’s relatively quick recovery to a pre-COVID-19 state. Patient’s physical and pulmonary efficiency were noticed, exertional tolerance increased, dyspnoea and fatigue gave way which all combined led to improved functional efficiency. Pulmonary system function was also enhanced which was demonstrated by spirometry.

Key words:
SARS-CoV-2, COVID-19, physiotherapy, rehabilitation

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

Vibrotherapy in respiratory disorders, including COVID-19

Rafał Aleksander Guzik, Alicja Pasterczyk-Szczurek

R. A. Guzik, A. Pasterczyk-Szczurek – Vibrotherapy in respiratory disorders, including COVID-19. Fizjoterapia Polska 2021; 21(4); 174-182

Abstract
Successfully used for years in the rehabilitation of various diseases, the techniques of manual vibration massage and therapeutic vibrations generated by medical devices distinguish a new type of physical therapy – vibrotherapy. Therapeutic vibration stimulates blood and lymph circulation, the neuromuscular system, and, in the form of respiratory vibration therapy, helps clear airways of secretions and strengthens respiratory muscles, improving tissue oxygenation in patients with cystic fibrosis and, more recently, in patients with chronic obstructive pulmonary disease or coronavirus 2019 disease (COVID-19). Although the use of respiratory vibration therapy is well established in cystic fibrosis, it has yet to be sufficiently studied in other pulmonary disorders, and since the clinical potential of respiratory vibration therapy is broad, the authors of this literature review wish to point out that it should not be neglected. Particularly in automated form during pandemic times, as in the case of the COVID-19 pandemic – hindering rehabilitation services, quarantine isolations – respiratory vibration therapy can be crucial in rehabilitation, enriching both hospital and home physiotherapy offers.
Key words:
vibrotherapy, whole body vibration, COVID-19, rehabilitation, respiratory disorders
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

Shoulder joint function evaluation after reverse total shoulder arthroplasty – preliminary reports

Ewelina Żyżniewska-Banaszak, Magdalena Gębska, Sebastian Sokołowski, Anna Sobczak, Łukasz Kołodziej

E. Żyżniewska-Banaszak, M. Gębska, S. Sokołowski, A. Sobczak, Ł. Kołodziej – Shoulder joint function evaluation after reverse total shoulder arthroplasty – preliminary reports . Fizjoterapia Polska 2021; 21(4); 142-151

Abstract
Introduction. Physiotherapy is an important part of the comprehensive treatment of patients after reverse total shoulder arthroplasty (RTSA). Patients qualified for RTSA struggle with shoulder joint dysfunctions of various aetiologies – most often with irreparable damage to the rotator cuff tendons. The aim of physiotherapy after RTSA is to restore the lost functions of the shoulder joint based on a targeted rehabilitation protocol taking into account the changed biomechanical conditions of the shoulder.
Materials and methods. The study material consisted of 6 patients after RTSA. Patients were examined before the procedure and after rehabilitation with the use of the Constant-Murley Score. The rehabilitation model was implemented on the day before surgery and continued for 12 weeks.
Results. Each patient experienced an improvement in shoulder mobility and a reduction in pain intensity.
Conclusions. Rehabilitation after RTSA improves the functions of the shoulder joint expressed by an increased range of joint mobility, elimination of pain and improved quality of life.
Key words:
shoulder joint, total shoulder arthroplasty, orthopaedics, rehabilitation
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

Analysis of pain and quality of life in women after radical and sparing mastectomy

Kinga Czaja, Zbigniew Śliwiński, Edyta Dziewisz-Markowska, Kamil Markowski

Kinga Czaja, Zbigniew Śliwiński, Edyta Dziewisz-Markowska, Kamil Markowski – Analysis of pain and quality of life in women after radical and sparing mastectomy. Fizjoterapia Polska 2021; 21(3); 214-225

Abstract
Objective. The objective of the study was to analyse pain and quality of life in women after radical and sparing mastectomy. The quality of life after radical mastectomy compared to sparing mastectomy was characterized, assessing difficulties in everyday life and work, as well as limitations in undertaking various activities caused by pain after the procedure. The study verified whether the type of mastectomy significantly impacted selected aspects of life.
Material and method. The questionnaire-based study was carried out among 100 patients of Holy Cross Cancer Centre, aged 29 to 88 years, after radical and sparing breast cancer treatment. In order to compare the values of quantitative and qualitative variables between the groups, Student’s t-test, chi-square test, Mann-Whitney test and Shapiro-Wilk test were used. A significance level of p <0.05 was adopted in the course of the analysis. Statistical analysis was performed using Statistica 13.1 by StatSoft; the data was collected in Excel 2016.
Results. The analysis showed no statistically significant differences in the level of pain intensity in each analysed area between the groups of women, however, it confirmed a statistically significant correlation between the type of surgery performed and the onset of pain as well as limitations in everyday functioning. The analysis showed no statistically significant differences in pain intensity depending on the treatment period.
Conclusions. The level of pain after radical and sparing mastectomy was similar. After radical mastectomy, the patients’ quality of life was lower than after sparing mastectomy. Rehabilitation reduced pain intensity and improved the patients’ quality of life.
Key words:
radical mastectomy, sparing mastectomy, rehabilitation, quality of life
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku
1 2 3 … 7