Tjelesna aktivnost, prehrambeno ponašanje i kvaliteta sna kao prediktori Indeksa Tjelesne Mase kod adolescenata? Korelacijska studija na srednjoškolcima u Istočnom Kalimantanu

Nanda Alfian Mahardhika, Erwin Setyo Kriswanto, Nur Rohmah Muktiani, Jeane Betty Kurnia Jusuf, Januar Abdilah Santoso, Nur Subekti, Amri Hartanto

Nanda Alfian Mahardhika, Erwin Setyo Kriswanto, Nur Rohmah Muktiani, Jeane Betty Kurnia Jusuf, Januar Abdilah Santoso, Nur Subekti, Amri Hartanto – Physical activity, eating behaviour, and sleep quality as predictors of Body Mass Index in adolescents? A correlational study on high school students in East Kalimantan –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(1); 216-221

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG2EF8ZsV

Sažetak
Pozadina i cilj studije. Debljina je metabolička bolest karakterizirana prekomjernim nakupljanjem masti. Indonezija je na drugom mjestu, odmah nakon Singapura, po broju pretilih adolescenata. Cilj studije bio je procijeniti utjecaj tjelesne aktivnosti, prehrambenog ponašanja i kvalitete sna na Indeks Tjelesne Mase (ITM) kod adolescenata.
Materijali i metode. Ova studija bila je kvantitativna, s ex post facto dizajnom. Studija je obuhvatila 231 učenika (136 muškaraca, 95 žena) u dobi od 16-19 godina, svaki s Indeksom Tjelesne Mase (ITM) ≥ 25,1. Sudionici su bili zdravi i pristali su na sudjelovanje u studiji ispunjavanjem anketnog upitnika. Analiza je provedena korištenjem regresijskih tehnika u softveru Statistički paket za društvene znanosti (SPSS) verzije 21.
Rezultati. Odabrani regresijski model je izvediv i pokazuje da tjelesna aktivnost, prehrana i kvaliteta sna zajedno utječu na ITM učenika (p-vrijednost < 0,001). Nadalje, analiza pokazuje da tjelesna aktivnost (p-vrijednost < 0,001), prehrana (p-vrijednost = 0,019) i kvaliteta sna (p-vrijednost < 0,001) neovisno utječu na ITM učenika.
Zaključci. Predlažemo da škole trebaju održavati programe savjetovanja u suradnji s relevantnim zdravstvenim radnicima kako bi proveli savjetovanje s prevencijom pothranjenosti, posebno debljine. Trebalo bi pružiti dodatne zadatke u obliku tjelesne aktivnosti koje učenici moraju raditi kod kuće pod nadzorom roditelja, a rezultati će se izvijestiti učitelju kao dodatna vrijednost zadatka. Roditelji bi također trebali pružati nadzor nad prehrambenim ponašanjem i obrascima spavanja. Za buduće istraživače kako bi mogli otkriti druge varijable koje mogu utjecati na ITM učenika, jer naše izvješće je pronašlo samo 49,90%.
Ključne riječi
tjelesna aktivnost, prehrambeno ponašanje, kvaliteta sna, Indeks Tjelesne Mase
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Učinci strukturiranog programa vježbanja na ozbiljnost vrtoglavice, kinziofobiju, ravnotežu, kvalitetu sna, aktivnosti svakodnevnog života i kvalitetu života kod bilateralne vestibularne hipofunkcije: studija slučaja

Sena Gizem Arslan, Miray Budak, Mahmut Sinan Yılmaz

 

Sena Gizem Arslan, Miray Budak, Mahmut Sinan Yılmaz – Effects of structured exercise program on severity of dizziness, kinesiophobia, balance, quality of sleep, activities of daily living and quality of life in bilateral vestibular hypofunction: case study –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(1); 18-22

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG2EF8475

Sažetak
Pozadina i svrha. Vestibularna rehabilitacija je metoda zasnovana na vježbanju, s ciljem maksimiziranja kompenzacije središnjeg živčanog sustava (CNS) na razini vestibularnih nukleusa i drugih razina CNS-a za vestibularnu patologiju. Minimalan broj studija dokumentirao je utjecaj vestibularne rehabilitacije na brzinu oporavka pacijenata s bilateralnom vestibularnom hipofunkcijom (BVH). Svrha ove studije bila je istražiti učinkovitost strukturiranih programa vestibularne rehabilitacije (VR) na ozbiljnost vrtoglavice, kinziofobiju, ravnotežu, kvalitetu sna, aktivnosti svakodnevnog života (ADL) i kvalitetu života (QoL) kod osoba s kroničnom BVH.
Opis slučaja. U studiju su uključena tri sudionika dijagnosticirana s BVH koji su patili od ozbiljnosti vrtoglavice, kinziofobije, ravnoteže, kvalitete sna, ADL i QoL.
Intervencija. Primijenjen je strukturirani VR program u trajanju od 50 minuta jednom tjedno i kao program vježbanja kod kuće tri dana u tjednu tijekom 8 tjedana.
Rezultati. Sudionici su evaluirani za ozbiljnost vrtoglavice pomoću Vizualne analogne skale (VAS), za kinziofobiju pomoću Tampa skale kinziofobije (TSK), za ravnotežu pomoću testova semitandem, tandem i stajanje, za kvalitetu sna pomoću Pittsburgh indeksa kvalitete sna (PSQI), za ADL pomoću Aktivnosti svakodnevnog života poremećaja vestibularnog sustava (VADL) i za QoL pomoću Inventara hendikepa zbog vrtoglavice (DHI) na početku (T0), u 4. tjednu (T1), u 8. tjednu (T2) i u 20. tjednu (T3) nakon početka studije.
Zaključak. Zaključno, dvanaestotjedni strukturirani VR program može poboljšati ozbiljnost vrtoglavice, kinziofobiju, ravnotežu, kvalitetu sna, ADL i QoL kod sudionika s kroničnom BVH.
Ključne riječi
bilateralna vestibularna hipofunkcija, vrtoglavica, kinziofobija, ravnoteža, Kvaliteta sna, Kvaliteta života
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku