Tag: rehabilitacja

Postoperativna rehabilitacija i kriteriji povratka sportu nakon rekonstrukcije prednjeg križnog ligamenta – anketa među fizioterapeutima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Sara Atef Ali, Cecilia Ferreira Aquino, Achraf Ammar, Ashokan Arumugam

Sara Atef Ali, Cecilia Ferreira Aquino, Achraf Ammar, Ashokan Arumugam – Post-operative rehabilitation and return to sport criteria following anterior cruciate ligament reconstruction – a survey of physiotherapists in the United Arab Emirates – Fizjoterapia Polska 2024; 24(2); 344-355

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG5608IV0

Sažetak

Pozadina. Kriteriji rehabilitacije i povratka sportu (RTS) nakon rekonstrukcije prednjeg križnog ligamenta (ACL) čine se različiti među fizioterapeutima u različitim zemljama. Međutim, nijedna studija nije provedena kako bi se istražili postoperativni rehabilitacijski i RTS kriteriji nakon rekonstrukcije ACL-a koje koriste fizioterapeuti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Cilj. Svrha ove studije je sažeti kliničku praksu i RTS kriterije koje koriste fizioterapeuti u liječenju pacijenata nakon rekonstrukcije ACL-a u UAE, te istražiti čimbenike povezane s najčešće korištenim RTS kriterijima. Materijal i metode. Elektronički upitnik distribuiran je fizioterapeutima u UAE. Upitnik je uključivao pitanja vezana uz demografske podatke, kliničku praksu i RTS kriterije koje koriste fizioterapeuti u UAE. Rezultati. Ukupno 108 fizioterapeuta dobrovoljno je sudjelovalo u istraživanju. Otprilike samo 25% pridržavalo se utvrđenih RTS kriterija prije povratka sportu. Oko 88% fizioterapeuta temelji svoje odluke o dopuštanju povratka sportu na funkcionalnim procjenama poput testova ravnoteže, skokova te biomehanike trčanja i sprinta. Odluku o povratku sportu donijela je multidisciplinarna ekipa prema 47% fizioterapeuta. Studija je pokazala da najčešće korišteni RTS kriteriji nisu imali značajnu korelaciju s parametrima kao što su akademska pozicija, godine iskustva, nacionalnost, specijalistički certifikat ili vrsta licence koju drže fizioterapeuti u UAE. Zaključak. Većina fizioterapeuta u UAE nije se pridržavala najpreporučenijih RTS kriterija nakon rekonstrukcije ACL-a u svojoj kliničkoj praksi, te niti jedan od procijenjenih čimbenika vezanih uz fizioterapeute nije pokazao značajnu povezanost s RTS kriterijima nakon rekonstrukcije ACL-a.

Ključne riječi

rekonstrukcija prednjeg križnog ligamenta, rehabilitacija, kliničko donošenje odluka, fizioterapija, kriteriji povratka sportu

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Utjecaj rehabilitacije na radnu sposobnost i funkcionalni status hospitaliziranih preživjelih od COVID-19

Michal Macej, Gabriela Škrečková, Lucia Demjanovič Kendrová, Pavol Nechvátal, Jakub Čuj

Michal Macej, Gabriela Škrečková, Lucia Demjanovič Kendrová, Pavol Nechvátal, Jakub Čuj – Rehabilitation impact on the work ability and functional status of hospitalized COVID-19 survivors – Fizjoterapia Polska 2024; 24(2); 298-302

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG56088XJ

Sažetak
Cilj. Cilj rada je utvrditi utjecaj rehabilitacije na radnu sposobnost i funkcionalni status hospitaliziranih preživjelih od COVID-19. Materijali i metode. Studija je obuhvatila 163 ispitanika (101 žena; 62 muškarca) iz regije Prešov (Slovačka) koji su bili hospitalizirani zbog COVID-19 bolesti. Dob ispitanika se kretala od 32 do 62 godine. Eksperimentalna grupa je sadržavala 87 pacijenata (55 žena; 32 muškarca) i podvrgnuta je stacionarnoj rehabilitacijskoj terapiji tijekom boravka u bolnici. Kontrolnu grupu činilo je 76 pacijenata (46 žena; 30 muškaraca), koji nisu dobili rehabilitacijsku terapiju. U svih ispitanika smo procijenili indeks radne sposobnosti (WAI) i metode samoprocjene pacijenata za post-COVID-19 skalu funkcionalnog statusa (PCFS). Rezultati. Eksperimentalna grupa pacijenata nakon povratka na posao pokazala je značajno veću radnu sposobnost (p = 0.005) i funkcionalni status (p = 0.001) u usporedbi s kontrolnom grupom. Pacijenti s psihološki zahtjevnim tipom posla koji su prošli rehabilitacijsku terapiju također su imali značajno veću radnu sposobnost (p = 0.022) i funkcionalni status (p = 0.042) u usporedbi s drugom grupom. Slični rezultati su zabilježeni među ispitanicima s kombinacijom obje vrste posla – fizički i psihološki zahtjevni (p < 0.001). Kod fizički zahtjevnog tipa posla rezultat nije bio statistički značajan između grupa. Zaključci. Stacionarni oblik rehabilitacije za pacijente hospitalizirane s COVID-19 ima povoljan učinak na radnu sposobnost i funkcionalni status nakon otpusta iz bolnice.

Ključne riječi
COVID-19, funkcionalni status, rehabilitacija, radna sposobnost

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Broj usluga medicinske rehabilitacije prije, tijekom i nakon pandemije COVID-19

Damian Durlak

Damian Durlak – Number of medical rehabilitation services before, during, and after the COVID-19 pandemic – Fizjoterapia Polska 2024; 24(2); 223-230

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG5608I6Q

Sažetak
Uvod. Pandemija COVID-19 utjecala je na sve sektore gospodarstva u većini zemalja. Posebno je zdravstveni sustav osjetio njezin utjecaj. Zbog nametnutih ograničenja i restrikcija postavlja se pitanje je li tijekom pandemije znatno manje pacijenata koristilo nužne zdravstvene usluge. Cilj. Ovaj članak ima za cilj prikazati kako se broj ljudi koji koriste rehabilitacijske i fizioterapeutske usluge mijenjao tijekom proteklih šest godina. Dodatno, prikazane su vrijednosti pruženih usluga u pojedinim godinama. Materijali i metode. Studija je koristila podatke iz izvješća Nacionalnog fonda za zdravstvo za godine 2017–2022. Informacije o rehabilitacijskim uslugama bile su uključene. Rezultati. Prikupljeni podaci ukazuju da je 2020. godine došlo do značajnog smanjenja broja ljudi koji koriste neke rehabilitacijske ili fizioterapeutske usluge. Također se može uočiti značajan porast vrijednosti određenih usluga između 2021. i 2022. Zaključci. Značajan pad broja ljudi koji koriste rehabilitacijske ili fizioterapeutske usluge zabilježen je samo za određene vrste zdravstvenih usluga i isključivo 2020. godine. Nepoznato je koliko je ljudi željelo koristiti ove usluge, ali nisu mogli.

Ključne riječi
rehabilitacija, COVID-19 pandemija, zdravstvene usluge

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Izvodljivost i učinak učestalosti robotom potpomognutog treninga hoda na funkcije hoda kod djece s cerebralnom paralizom – Jednostruko slijepa, randomizirana pilot studija

Moza Obaid Saeed Alyahyaee, Jinwoong Cheong, Meeyoung Kim

Moza Obaid Saeed Alyahyaee, Jinwoong Cheong, Meeyoung Kim – The feasibility and effect of robot-assisted gait training frequency on gait functions in children with cerebral palsy – A single blinded, randomized pilot study –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(1); 297-303

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG2EF8iRS

Sažetak
Uvod. Cilj ove studije je istražiti izvodljivost i učinak učestalosti robotom potpomognutog treninga hoda (RAGT) na funkcije hoda kod djece s diplegičnom cerebralnom paralizom (CP). Pretpostavili smo da će RAGT s povećanom učestalošću (4 puta tjedno) rezultirati većim poboljšanjima nego RAGT s uobičajenom učestalošću (2 puta tjedno).
Materijali i metode. Četrnaest sudionika s diplegičnom CP podijeljeno je u dvije grupe koje su primale samo RAGT na različitim učestalostima. Grupa za tretman (TG) primila je 24 sesije, dok je kontrolna grupa (CG) primila samo 12 sesija tijekom 6 tjedana. Procjenjivane su mjere bruto motoričke funkcije (GMFM) D, GMFM E, hodna udaljenost (test hoda od 6 minuta), brzina (test hoda od 10 metara), ravnoteža (Pedijatrijska skala ravnoteže) i kvaliteta hoda (Edinburška vizualna ocjena hoda). Podaci su prikupljeni dva puta, prije i nakon perioda intervencije RAGT. Također, izvodljivost je procijenjena sigurnošću te stopama regrutacije, usklađenosti i pridržavanja.
Rezultat. Došlo je do značajnog poboljšanja u GMFM D, GMFM E, hodnoj udaljenosti, ravnoteži i kvaliteti hoda u obje grupe (p < 0.05). Brzina hoda značajno se poboljšala samo u TG. Razlika u kvaliteti hoda je veća u TG (p < 0.01) u usporedbi s CG (p < 0.05). Stopa regrutacije bila je 70%. 100% regrutiranih sudionika usklađeno je s intervencijom i pridržavalo se iste. Nisu prijavljeni nikakvi neželjeni događaji.
Zaključak. RAGT s povećanom učestalošću mogao bi inducirati veće poboljšanje funkcija hoda od RAGT-a s uobičajenom učestalošću kod djece s diplegičnom CP.
Ključne riječi
rehabilitacija, robotika, hodanje, cerebralna paraliza
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Senzorna integracija vestibularnog sustava kao komponenta kompleksne rehabilitacije djeteta s gubitkom sluha

Maria Dąbrowska, Maciej Biernacki

 

Maria Dąbrowska, Maciej Biernacki – Sensory integration of the vestibular system as a component of complex rehabilitation of a child with hearing loss. Fizjoterapia Polska 2023; 23(4); 140-143

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG20AA4A

Sažetak
Uvod. Vestibularni sustav jedan je od najvažnijih ljudskih senzornih sustava, morfološki povezan s auditivnim sustavom. Fetus počinje reagirati na zvuk oko 16. tjedna razvoja, a njegov unutarnji uho počinje se razvijati od 4. tjedna. Pravilno primanje i obrada zvuka određuju razvoj i razumijevanje govora. Organ sluha može biti oštećen tijekom fetalnog razvoja, pri rođenju ili u postnatalnom razdoblju. Oštećenje organa sluha utječe na integraciju senzornih sustava. Obuka senzorne integracije može se uspješno uvesti kao dio integrirane rehabilitacije djeteta s gubitkom sluha.
Svrha. Rad opisuje upotrebu Senzorne Integracije u logopatiji i terapiji sluha. Uključeni su primjeri vježbi sluha. Terapija je provedena u razdoblju od 2019. do 2021. godine u Poljskom udruženju gluhih Toruń i Bydgoszcz.
Rehabilitacija organa sluha. Organ sluha može biti oštećen tijekom fetalnog razvoja, pri rođenju ili u postnatalnom razdoblju. Rehabilitacija organa sluha počinje čim se oštećenje prepozna. Dijete, nakon što mu se dostavi slušni aparat ili koklearni implantat, ponekad i prije toga, upućuje se na logopatiju i terapiju sluha. U procesu široko shvaćene rehabilitacije, ako je potrebna složena intervencija, uključuje se fizioterapija i Senzorna Integracija, koja je obavljena u Poljskom udruženju gluhih Toruń i Bydgoszcz.
Senzorna Integracija kod djece s gubitkom sluha. Kod djece s gubitkom sluha, uz terapiju govora, pedagošku i psihološku terapiju provode se i druge terapije poput Senzorne Integracije, fizioterapije ili drugih oblika rehabilitacije koji se individualno biraju ovisno o potrebama djeteta.
Zaključak. Vježbe sluha u skladu s konceptom Senzorne Integracije primjenjivane paralelno s drugim oblicima terapije mogu se koristiti kao dio kompleksne rehabilitacije djeteta s gubitkom sluha.
Ključne riječi:
senzorna integracija, rehabilitacija, fizioterapija kod djece, gubitak sluha
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Ultrasonography in physiotherapy and rehabilitation: A physiotherapist’s curriculum introduction.

Dominik Sieroń, Izabella Jabłońska, Maciej Kostrzewa, Dawid Lukoszek, Jan Szczegielniak, Rafał Trąbka, Karol Szyluk, Aleksander Sieroń

 

Dominik Sieroń, Izabella Jabłońska, Maciej Kostrzewa, Dawid Lukoszek, Jan Szczegielniak, Rafał Trąbka, Karol Szyluk, Aleksander Sieroń – Ultrasonography in physiotherapy and rehabilitation: A physiotherapist’s curriculum introduction. Fizjoterapia Polska 2023; 23(2); 104-111

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG0DF2DA

 

Abstract

Ultrasound examination (USG) is becoming more popular among physiotherapists. The term “rehabilitative ultrasound imaging” (RUI) refers to the use of USG in the rehabilitation process. An examination (ultrasound) is used in physiotherapeutic therapy to evaluate the tissue and function of the musculoskeletal system. The real image allows for accurate observation and stimulation of the necessary muscles during kinesiotherapy, while measurements track the treatment’s progress. Furthermore, the ultrasound examination aims to assist the physiotherapist in making an early diagnosis of dysfunctional aspects that may necessitate consultation with another specialty, thereby reducing medical errors. Preparing an educational program and conducting training in accordance with established standards and guidelines will allow physiotherapists to be adequately prepared to perform ultrasound examinations and dispel any doubts about a physiotherapist’s competence and the possibility of performing ultrasound examinations in a medical setting.

Key words: ultrasound, rehabilitation, physiotherapy, diagnostics

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

Efficacy of ultrasound in diagnosis and treatment of the shoulder – A systematic review

Dawid Lukoszek, Dominik Sieroń, Izabella Jabłońska, Jan Szczegielniak, Rafał Trąbka, Karol Szyluk


Dawid Lukoszek, Dominik Sieroń, Izabella Jabłońska, Jan Szczegielniak, Rafał Trąbka, Karol Szyluk – Efficacy of ultrasound in diagnosis and treatment of the shoulder – A systematic review. Fizjoterapia Polska 2022; 22(4); 56-73

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG1A6k5q

Abstract
Objectives. The aim of this study was to provide an overview of the scientific evidence base on the use of ultrasonography in physiotherapy and rehabilitation of the shoulder.
Methods. The PubMed / Medline database was reviewed using the following keywords: shoulder ultrasonography AND rehabilitation; shoulder ultrasound imaging AND physiotherapy; shoulder ultrasound imaging AND rehabilitation; Rehabilitative Ultrasound Imaging AND Shoulder. Only full-text, open-access studies in English published before 15 May 2022 were included in the analysis.
Results. 51 articles (out of 748 identified) were included in the analysis. Of all the studies, 3 studies were randomized, 5 were not randomized, the rest were cross-sectional or case studies. The most common study group were patients with hemiplegia (in 13 out of 51 reviewed works). 12 papers out of 51 concerned orthopedic conditions of the shoulder with varying diagnoses. Ultrasound imaging was used mainly to assess echogenicity and measure structures of the shoulder.
Conclusion. There are many studies demonstrating the utility of ultrasound in various aspects of the physiotherapist’s practice, including but not limited to diagnostic purposes, assessment of treatment effectiveness, monitoring treatment progress, and referring the patient to another specialist.

Key words:
ultrasonography, ultrasound, imaging, ultrasonography, rehabilitation, physical therapy, physiotherapy, diagnosis, shoulder, pain, treatment

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

Post-COVID-19 rehabilitation in the post-hospitalization period – case study

Michał Polawski, Wiktor Obręcki, Magdalena Kościelniak, Rafał Trąbka


Michał Polawski, Wiktor Obręcki, Magdalena Kościelniak, Rafał Trąbka – Post-COVID-19 rehabilitation in the post-hospitalization period – case study. Fizjoterapia Polska 2022; 22(3); 102-115

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG142HN3

Abstract
Aim of the research work. The main goal of the research work was to show an author’s plan of physiotherapeutic intervention for people suffering of COVID-19 in the post-acute stage. The therapeutic procedure highlighted pulmonary rehabilitation, aerobic and resistance training and patient’s education.
Case study. The research work was performed on a 62-year old woman, who was diagnosed with infection by SARS-CoV-2 virus. The patient was admitted to ICU with acute ARDS in a heavily severe condition. The medical history showed obesity, chronic ischemic heart disease, arterial hypertension and cardiac arrest (2011). The patient was admitted to the rehabilitation unit in the post-acute stage of infection, and was using passive oxygen therapy with oxygen flow set to 4 l/min. During the qualification for therapy the patient was tested using a questionnaire which consisted of clinical tests such as 6MWT, MRC, 30CST and FIM scale. Furthermore, the lungs were examined using spirometry. Identical measurements were being used every 2 weeks of the therapy process. After 8 weeks of physiotherapeutic procedure there was a significant increase of score in 6-MWT which upgraded by 750%. Systematic improvement was also visible in dyspnoea and fatigue, which completely surceased after finishing the therapeutic process. Functional state of the patient improved considerably which is shown by 30CST score, improved by 380%. Spirometry score analysis shows FVC, FEV1 and Tiffeneau-Pinelli index improve respectively by 40%, 53% and 9.6%.
Summary. The therapeutic program based on pulmonary rehabilitation, aerobic and resistance training and patient’s education looks very promising. Implemented procedure contributed to the patient’s relatively quick recovery to a pre-COVID-19 state. Patient’s physical and pulmonary efficiency were noticed, exertional tolerance increased, dyspnoea and fatigue gave way which all combined led to improved functional efficiency. Pulmonary system function was also enhanced which was demonstrated by spirometry.

Key words:
SARS-CoV-2, COVID-19, physiotherapy, rehabilitation

Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

Development of a functional training protocol to improve lower limb motor recovery in early sub-acute stroke patients

Meenakshi Jharbade, Sivakumar Ramachandran, Shankar V, John M Solomon


Meenakshi Jharbade, Sivakumar Ramachandran, Shankar V, John M Solomon – Development of a functional training protocol to improve lower limb motor recovery in early sub-acute stroke patients. Fizjoterapia Polska 2022; 22(1); 234-239

Streszczenie
Abstract
Background. Functional training is a common intervention practiced in stroke rehabilitation. The efficacy of lower limb functional training to improve functions has been widely tested in patients with chronic stroke. Improvement in function generally does not reflect changes in motor recovery. The effect of this training on motor recovery has been less explored. Moreover, a standard protocol for lower limb functional training is elusive in literature.
Aim. To develop an intervention protocol of functional training for lower extremity to improve motor recovery and functions in acute and early subacute stroke patients.
Methods. Study was conducted in two phases. First phase involved literature review to identify the components for functional training for lower extremity in patients with stroke. Second phase involved two rounds of Delphi survey to design an intervention protocol. First round of Delphi survey was conducted to identify the functions of lower extremity that can be used as components of training and second round was conducted to receive the consensus on activities of lower extremity which can be practiced in acute and early subacute stroke patients.
Results. Functions of lower extremity and exercises of functional training which received consensus of atleast 70% and above in Delphi survey are selected to design the protocol. Weight-bearing, postural control, sit to stand, stepping, walking, standing, manipulation function was selected to design activities for functional training.
Conclusion. A Functional training protocol was developed with activities for weight bearing, postural control, manipulation and walking function.
Key words:
stroke, physiotherapy, functional training, rehabilitation, task oriented exercise
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

Vibrotherapy in respiratory disorders, including COVID-19

Rafał Aleksander Guzik, Alicja Pasterczyk-Szczurek

R. A. Guzik, A. Pasterczyk-Szczurek – Vibrotherapy in respiratory disorders, including COVID-19. Fizjoterapia Polska 2021; 21(4); 174-182

Abstract
Successfully used for years in the rehabilitation of various diseases, the techniques of manual vibration massage and therapeutic vibrations generated by medical devices distinguish a new type of physical therapy – vibrotherapy. Therapeutic vibration stimulates blood and lymph circulation, the neuromuscular system, and, in the form of respiratory vibration therapy, helps clear airways of secretions and strengthens respiratory muscles, improving tissue oxygenation in patients with cystic fibrosis and, more recently, in patients with chronic obstructive pulmonary disease or coronavirus 2019 disease (COVID-19). Although the use of respiratory vibration therapy is well established in cystic fibrosis, it has yet to be sufficiently studied in other pulmonary disorders, and since the clinical potential of respiratory vibration therapy is broad, the authors of this literature review wish to point out that it should not be neglected. Particularly in automated form during pandemic times, as in the case of the COVID-19 pandemic – hindering rehabilitation services, quarantine isolations – respiratory vibration therapy can be crucial in rehabilitation, enriching both hospital and home physiotherapy offers.
Key words:
vibrotherapy, whole body vibration, COVID-19, rehabilitation, respiratory disorders
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Besplatno preuzmi članak na engleskom jeziku

1 2 3 … 9