Sažetak

Uvod. Digitalni uređaji i sjedilački način života predstavljaju značajne zdravstvene rizike u današnjem društvu, što je dodatno pogoršano redovitim usvajanjem neispravnog držanja. Produljeno usvajanje neispravnog držanja može rezultirati bolovima i smanjenom pokretljivošću kralježnice.

Cilj studije. Cilj studije je procijeniti utjecaj vježbi istezanja na poboljšanje pokretljivosti cervikalne, torakalne i lumbalne kralježnice u sagitalnoj ravnini. Također, željelo se istražiti potencijalnu korelaciju između pojave boli i trajanja korištenja digitalne opreme.

Studijski materijali i metodologija. Studija je provedena na uzorku od 22 pojedinca u dobi od 18 do 21 godine (20.11 ± 1.56). Linearna mjerenja, uključujući Schober i Otto-Wurm testove, korištena su za ispitivanje pokretljivosti kralježnice u sagitalnoj ravnini. Sudionicima je dodijeljen 10-dnevni program koji se sastojao od šest vježbi istezanja koje su trebali samostalno izvoditi svakodnevno. Nakon deset dana, ponovljena su linearna mjerenja.

Rezultati. Značajne statističke vrijednosti su primijećene za opseg pokreta kralježnice u sagitalnoj ravnini; nije dobivena statistički značajna vrijednost za incidenciju boli i trajanje korištenja digitalnih uređaja.

Zaključci. Sudionici su pokazali poboljšanje u pokretljivosti cervikalne, torakalne i lumbalne kralježnice u sagitalnoj ravnini nakon provedbe vježbi istezanja. Dodatno, primijećeno je smanjenje boli u kralježnici.

Ključne riječi:

vježbe istezanja, sagitalna ravnina, digitalni uređaji