Tag: 脑瘫

Virtualna stvarnost naspram ravnotežne grede u hodanju djece s cerebralnom paralizom spastične hemiplegije: Randomizirano kontrolirano usporedno ispitivanje

Mohanad M. Madboly, Khaled A. Olama, Hamada E. Ayoub, Doha H. Al-Afify, Doaa Saeed, Walaa A. Abd El-Nabie

Mohanad M. Madboly, Khaled A. Olama, Hamada E. Ayoub, Doha H. Al-Afify, Doaa Saeed, Walaa A. Abd El-Nabie – Virtual reality versus balance beam on walking performance in children with spastic hemiplegic cerebral palsy: A randomized controlled comparative trial –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(1); 222-228

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG2EF8E30

Sažetak
Pozadina. Virtualna stvarnost i ravnotežna greda široko su priznati kao izuzetno uspješan pristup poboljšanju ravnoteže kao i performansi hodanja među djecom koja pate od cerebralne paralize spastične hemiplegije (CP). Svrha. Cilj ove studije bio je usporediti utjecaj virtualne stvarnosti i ravnotežne grede na performanse hodanja (ravnotežu i funkcionalni kapacitet hodanja) u djece s hemiplegijskom CP. Sudionici i metode. Ukupno sedamdeset petoro djece s hemiplegijskom CP, uključujući 31 dječaka i 44 djevojčice, u dobi od 7 do 11 godina oba spola, uključeno je u ovu studiju. Sudionici su nasumično raspoređeni u tri grupe (n = 25), A (kontrolna grupa) i B, C (grupe za studiju). Sva djeca primila su dizajnirane programe fizioterapije temeljene na neurološkoj razvojnoj tehnici, uz dodatak vježbi ravnoteže i hodanja za kontrolnu grupu A, trening virtualne stvarnosti za grupu B i trening ravnotežne grede za grupu C. Program liječenja primjenjivan je tri puta tjedno tijekom tri uzastopna mjeseca, trajajući jedan sat po sesiji. Sva djeca su klinički pregledana prije i poslije tretmana korištenjem HUMAC sustava za ravnotežu i nagib, te testa hodanja od 6 minuta (6mWT) za procjenu ravnoteže, odnosno funkcionalnog kapaciteta hodanja. Rezultati. Došlo je do značajnog poboljšanja u ravnoteži i 6MWT kod sve tri grupe nakon tretmana u usporedbi s predtretmanom (p < 0.001). Štoviše, mjerene varijable grupa B i C pokazale su znatno poboljšanje u odnosu na grupu A (p < 0.01), dok između grupa B i C nije bilo značajne razlike (p > 0.05). Zaključci. Trening virtualne stvarnosti i ravnotežne grede imaju učinkovit utjecaj na poboljšanje ravnoteže i performansi hodanja.
Ključne riječi
ravnotežna greda, cerebralna paraliza, funkcionalni kapacitet hodanja, hemiplegičan, virtualna stvarnost
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Sposobnosti senzorne obrade u odnosu na motoričke sposobnosti kod djece s različitim tipovima cerebralne paralize

Amal Abdelwahab Youssef, Amira Mohamed Eltohamy, Kamal Elsayed Shokry, Engi E.Sarhan, Nesma EM. Barakat

Amal Abdelwahab Youssef, Amira Mohamed Eltohamy, Kamal Elsayed Shokry, Engi E.Sarhan, Nesma EM. Barakat – Sensory processing abilities in relation to motor capabilities in children with different types of cerebral palsy –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(1); 173-181

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG2EF88A7

Sažetak
Pozadina i svrha: Djeca s cerebralnom paralizom imaju problema s obradom senzornih informacija kao i s motoričkim sposobnostima, što dovodi do teških razvojnih poteškoća. U ovoj studiji cilj nam je bio procijeniti povezanost sposobnosti senzorne obrade i motoričkih sposobnosti kod djece s cerebralnom paralizom te procijeniti učinak tipova cerebralne paralize na sposobnosti senzorne obrade i motoričke sposobnosti.
Materijali i metode: U studiju je uključeno sto djece oba spola s cerebralnom paralizom, u dobi od 4 do 10 godina, odabranih iz ambulante za pedijatrijsku rehabilitaciju Fakulteta fizikalne terapije Sveučilišta u Kairu, koji su ispunjavali kriterije uključenja. Sva djeca procijenjena su pomoću Kratkog senzornog profila za mjerenje sposobnosti senzorne obrade, Sustava klasifikacije grubih motoričkih funkcija za mjerenje grubih motoričkih vještina i Sustava klasifikacije manualnih sposobnosti za mjerenje finih motoričkih vještina.
Rezultati: Postojala je značajna korelacija između GMFCS-a, MACS-a i ukupnog rezultata SSP-a, kao i niska energija, osjetljivost na dodir, osjetljivost na okus i miris, osjetljivost na pokret, te potreba za traženjem senzacija (P ≤ 0.05*). Nije bilo značajne korelacije između auditivnog filtriranja i vizualno-auditivne osjetljivosti s GMFCS-om i MACS-om (P = 0.676 i 0.266, respektivno). Uočene su statistički značajne varijacije među različitim tipovima CP-a u pogledu SSP-a i motoričke procjene (P ≤ 0.05*).
Zaključak: Studija je pokazala da sposobnosti senzorne obrade utječu na motoričke sposobnosti kod djece s cerebralnom paralizom.
Ključne riječi:
sposobnosti senzorne obrade, motoričke sposobnosti, cerebralna paraliza
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku

Poboljšana sposobnost mišića ruke nakon 6 tjedana vježbanja stiskanja teniske loptice kod djece sa spastičnom cerebralnom paralizom

Irmantara Subagio, Nengteng Manik, Rahmat Putra Perdana, Putra Sastaman B, Erna Yantiningsih, Raja Mohammed Firhad Raja Azidin, Slamet Raharjo

 

Irmantara Subagio, Nengteng Manik, Rahmat Putra Perdana, Putra Sastaman B, Erna Yantiningsih, Raja Mohammed Firhad Raja Azidin, Slamet Raharjo – Improved hand muscle ability after 6 weeks of squeezing a tennis ball exercise in children with spastic cerebral palsy –  Fizjoterapia Polska 2024; 24(1); 73-77

DOI: https://doi.org/10.56984/8ZG2EF8753

Sažetak
Djeca s cerebralnom paralizom obično su manje fizički sposobna u usporedbi s tipično razvijajućim vršnjacima. To je uglavnom zbog nedostatka tjelesne aktivnosti i vježbanja tijekom djetinjstva. Ako adolescenti i odrasli s cerebralnom paralizom ne dobiju dovoljno vježbanja, to bi moglo rezultirati smanjenom pokretljivošću i fizičkom kondicijom. Vrlo je važno započeti liječenje cerebralne paralize kada je dijete još mlado. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti kako bi djeca sa spastičnom cerebralnom paralizom mogla imati koristi od poboljšanja funkcije mišića ruke stiskanjem spužvaste teniske loptice tijekom vježbi jačanja ruku. Studija je implementirala pravi eksperimentalni dizajn s kontrolnom grupom prije i poslije testa. Ova metodologija omogućila je rigorozno i sustavno istraživanje, osiguravajući pouzdane i valjane rezultate. Dvanaest dječaka u dobi od 15 do 17 godina, koji su svi dijagnosticirani sa spastičnom cerebralnom paralizom, sudjelovalo je u vježbama stiskanja spužvaste teniske loptice kao dio programa intervencije. Vježba stiskanja spužvaste teniske loptice od 30 minuta uključuje 4-6 setova od 15-20 ponavljanja s pasivnim odmorima od 30 sekundi. Propisani režim uključuje provođenje vježbe četiri puta tjedno tijekom šest tjedana. Prije i nakon intervencije, korišten je dinamometar za hvat ruke kako bi se procijenila snaga mišića ruke djece sa spastičnom vrstom cerebralne paralize. Tehnike analize podataka primijenjene su koristeći nezavisni uzorak t-testa s razinom značajnosti od 5%. Rezultati su pokazali prosječnu snagu mišića desne ruke nakon intervencije između kontrolne vs. eksperimentalne grupe (4,36 ± 1,35 kg naspram 34,16 ± 3,34 kg (p = 0,000)), prosječnu snagu mišića lijeve ruke nakon intervencije između kontrolne vs. eksperimentalne grupe (2,31 ± 0,49 kg naspram 30,18 ± 2,08 kg (p = 0,000)). Nalazi istraživanja sugeriraju da redovito vježbanje stiskanja teniske loptice, provedeno četiri puta tjedno tijekom razdoblja od šest tjedana, može donijeti značajna poboljšanja u funkcionalnosti mišića ruke kod djece dijagnosticirane sa spastičnom tipom cerebralne paralize. Nalazi sugeriraju da uključivanje ovih aktivnosti u tretmanske procedure može pružiti značajnu vrijednost osobama s ovom posebnom bolešću.
Ključne riječi
cerebralna paraliza, djeca, spastični tip, vježba s teniskom lopticom
Pobierz/Download/下載/Cкачиваете Preuzmite besplatno članak na engleskom jeziku